|
LAPLJE SELO
MInistar za povratak i zajednice u Vladi Kosova Saša Rašić izjavio je za JUGpress da je trenutno interesovanej za povratak Srba na Kosovu zadovoljavajuće.
"Prema registraciji interesa za povratak, koji smo zajedno sa UNHCR-om uradili prošle godine, od ukupno 4000 ispitanika 1300 je izrazilo želju da se vrati svojim domovima na Kosovo. Ova registraciji interesa se desila u Srbiji I to je vrlo dobar, ohrabrujući podatak. Pričamo o 30 posto zainteresovanih da se vrate. Međutim, to je relativna stvar, danas neko želi da se vrati a sutra promeni mišljenje. Kao što su I brojke relativna stvar, ljudi umiru ali isto se I rađaju, tako da možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom i interesom za povratak na Kosovo".
Rašić je dodao da je to ministarstvo nedavno implementiralo projekat povratka raseljenih Srba na Kosovo izgradnjom pet zgrada od 108 stanova u Lapljem selu .
Rašić je objasnio da na ovaj način biti zbrinuti raseljena lica koja se nalaze u Srbiji, interno-interno raseljena lica na centralnom Kosovu, a da će deset posto tih stanova biti podlejeno i socijalnim slučajevima , ljudima koji nikada nisu napuštali Kosovo.
"Ovo je kombinacija povratka, integracije u raseljeništvu I zbrinjavanja I stabilizacije zajednice i to će biti naš fokus i u budućnosti", rekao je Rašić.
U ovimn stanovima je do sada zbrinuto šezdeset porodica.
Još dve zgrade sa ukupno četrdeset stanova, biće završeno za mesec- dva,najvaljuje Rašić.
Laplje selo s enalazi na centralnom Kosovu, deo je novoformirane sprsoe opštine Gračanica.
Povratnicima su blizu škola i obdanište, imaju zdravstvene I socijalne centre.
Rašić objašnjava da je problem u procesu povratka integracija nakon fizičkog povratka.
"Ja verujem da ovde ima najboljih uslova na Kosovu da se ljudi integrišu nakon povratka posle jedanaest godina".
Na pitanej šta se dešava sa ljudima koji su već treći mesec pod šatorima u Žaču kod Istoka i stalno su izloženi napadima Rašić kaže da se u toj opštini desio spontani povratak u nekoliko sela.
"Ovog proleća ljudi Srbi su se vratili u Žač, Dragoljevac I Muževine. Ono što je tužno da su tu pozitivnu impresiju pokvarili incidenti koji su se desili samo u selu Žač. Na sreću, u Dragoljevcu je sve u redu. U Žaču se gradi petnaest kuća i ploče su već spremne da se postave: ja se nadam da će ljudi do kraja meseca dobiti krov nad glavom. Pre neki dan smo odabrali još pet korisnika iz Žača I oni će biti zbrinuti kroz naš projekat, tako da ćemo tek onda morati da se bavimo njima, da im obezbedimo pre svega bezbednost I ekonomsku sigurnost, a sve to će obezbediti neku održivost povratka ovih ljudi".
Rašić posebno ističe projekat povratka u Prizren, koji finasira Vlada Velike Britanije.
"To je vrlo dobar projekat I to će biti prvi organizovani ili grupni povratak Srba u jednu urbanu sreduinu na Kosovu. Mi smo sa britanskom vladom potpisali ugovor kojim ćemo podržati ovaj projekat. Britanska vlada je izdvojila 300.000 funti I mi smo izdvojili 150.000 evra, što daje ukupnu sumu od pola miliona evra.
Kroz ovaj projekat ćemo zbrinuti deset porodica sa konkretnom asistencijom, a u hodu ćemo pokušati da se bavimo uzurpiranom imovinom I povratimo pravo svojine pravim vlasnicima. Projekat je već počeo da se sprovodi. Trebva da se završi do aprila sledeće godine Nemamo prostora za grešku jer pričamo o prvom urbanom povratku koji će, nadam se, biti dobar pokazatelj da možemo I u drugim gradovima na Koovu vratiti Sbe", rekao je Rašić.
Bratislav Stanojević je živeo sa porodicom u izbehgličkim kontejnerima u Gračanici. Prezadovoljan je time što je dobio stan za sebe , suprugu i dvoje dece.
Pobeglis u iz Uroševca gde još uvek imaju imovinu koja je uzurpirana.
Mirko Rastković je živeo sa porodicoom u Prištini.
Kaže da tamo može da se živi ali da je odlučio da se preseli zato što ima dve ćerlke.
"U Prištini smo preživeli sve najgore godine. Tenzije su sada spale i , da imam mušpku decu, sigurno bi ostao tamo da živim. Sa ženskom decom je ipak bolej da budemo ovde", objašnjava Rastković.
|